Poèetna
O nama
SJP Grom
In memoriam
Fotogalerija
Donatori
Korisni linkovi
Kontakt

Ovu stranicu ste posjetili puta

 

 

04.12.2009. Karlovac

UDRUGA SPECIJALNE POLICIJE IZ DOMOVINSKOG RATA

 

MIMOHOD POTPORE

 

“Mišo uz tebe smo” – to je moto akcije potpore našem suborcu Mihajlu Miši Hrastovu, kojem su presudom Vrhovnog suda preinačene prethodne tri oslobađajuće presude Županijskog suda u Karlovcu, te je nepravomoćno osuđen na osam godina zatvora. Presuda je odjeknula poput granata i projektila kojima su u to vrijeme neprijateljske snage rušile Karlovac. Tako se prisjećamo godina 1990. i 1991. – “balvana revolucije” i “krvavog Uskrsa”, što je bio tek početak. Slijedilo je razaranje Karlovca od srpske vojske tzv. SAO Krajine u sprezi s JNA, topničkim raketiranjem i tenkovskim granatama.

Ekspolozije, opće opasnosti, te bijeg u skloništa postala su svakodnevnica građanima Karlovca.

 

U tim sudbonosnim vremenima, Hrastov se 1990. godine dobrovoljno odazvao pozivu Domovine za obranu njezine slobode od Vukovara do Dubrovnika. Mladenačke radosti zamijenila je žrtva za obranu domovine, te je za hrabrost i zasluge odlikovan Spomenicom Domovinskog rata 1990. – 1992., Radom Nikole Šubića Zrinskog, Spomenicom Domovinske zahvalnosti, Medaljom „Oluja“. Dodijeljeno mu je i javno priznanje Županijske skupštine Karlovačke županije.

 

Tako je i 21. rujna 1991. godine branio svoj rodni grad Karlovac i domovinu od neprijatelja tj. srpskog tenkovskog i artiljerijskog napada, u namjeri da preko Koranskog mosta zauzmu Karlovac i uspostave granicu na crti Virovitica – Karlovac – Karlobag.

 

Spriječeni u fingiranoj predaji, smrtno su stradala 13-orica njihovih pripadnika za čije se stradanje optužuje i sudi Hrastovu. Otišao je u rat protiv zločina, samo s namjerom da brani svoju Domovinu, svoj grad, svoje sugrađane, svoju obitelj da bi ga se na kraju optužilo i osudilo za ratni zločin.

 

Suprotno optužbi, tj mediji SAO Krajine taj su događaj prikazivali kao „žestoku bitku s ustašama“ u kojoj je poginulo 13-ero njihovih hrabrih boraca. Pozivajući se na te informacije, opravdano je postaviti pitanje i izraziti sumnju u legalnost takve optužnice.

 

Nadalje, suđenjem je povrijeđeno njegovo pravo kao optuženika da mu se sudi bez prekomjernog odgađanja, koje je zajamčeno Općom deklaracijom o ljudskim pravima i međunarodnim konvencijima, pa i našim Ustavom. Njegovo pravo je povrijeđeno ukidanjem oslobađajućih presuda na Županijskom sudu u Karlovcu 04. rujna 1992. godine i 18. rujna 2002. godine. Nakon petnaest godina prvostupanjskog postupka oslobađajuća presuda 28. ožujka 2007. godine preinačna je u kaznu zatvora u trajanju od 8 godina.

 

Organizacije za ljudska prava iz Hrvatske i Srbije, koje su zajednički pratile ponovljena suđenja, između ostalog i suđenje 28. ožujka 2007.godine, izvjestile su da je postupak pred sudom korektno vođen po naputku Vrhovnog suda Hrvatske.

 

Činjenica da na današnji dan ovaj postupak traje već 18 godina, ovo pravno nepodnošljivo stanje hitno treba prekinuti s donošenjem pravedno pravomoćne presude jer je nadasve nehumano prema Hrastovu i njegovoj obitelji, a ponajviše prema kćeri, koja je rođena tijekom postupka. Obitelj Hrastov je izvrgnuta dugogodišnjoj psihičkoj torturi i trajnom nemiru. Time je Hrastovu povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravedno, nepristrano i profesionalno suđenje.

Mihajlo Hrastov je samo još jedna u nizu tmurnih i žalosnih sudbina branitelja Domovinskog rata kojem se sudi za ratne zločine. 

Smatramo da Hrastov barem od nas zaslužuje solidarnost javnom podrškom, te da oni koji odlučuju o njegovoj sudbini to čuju i da javnost sazna pravu istinu. 

Ovim istupom u javnost želimo naglasiti da imamo povjerenje u hrvatsko pravosuđe, te da nam nije namjera raditi nikakav pritisak, jedino želimo jasno ukazati na nehumane uvjete i poigravanje s zdravljem, slobodom i životom Mihajla Hrastova i njegove obitelji. 

Na kraju, potičemo Državno odvjetništvo i policiju da konačno procesuira sve teške ratne zločine počinjene na štetu građana Republike Hrvatske, a velika većina do danas nije procesuirana ili je abolirana, te na taj način prekine kriminalizaciju Domovinskog rata i hrvatskih branitelja. 

Karlovac, 4. prosinca 2009.godine

ARHIVA VIJESTI